|
|
| Milomir Stakić |
Milomir STAKIĆ je rođen 19. januara 1962. godine u Marićki u opštini Prijedor, Bosna i Hercegovina. Po zanimanju je ljekar. Kao istaknuti član SDS-a u Prijedoru, Milomir STAKIĆ je 4. januara 1991. izabran za potpredsjednika Skupštine opštine Prijedor.
Dana 11. septembra 1991. Milomir STAKIĆ je izabran za potpredsjednika Opštinskog odbora SDS-a u Prijedoru. Milomir STAKIĆ je takođe bio predsjednik paralelne Skupštine srpskog naroda opštine Prijedor "u sjeni", još od 17. januara 1992. godine. Dana 30. aprila 1992., nakon što je SDS silom preuzeo vlast u Prijedoru, Milomir STAKIĆ je postao predsjednik SDS-ovog Kriznog štaba opštine Prijedor, koji je djelovao i pod nazivom ratno predsjedništvo. Dana 20. maja 1992. Milomir STAKIĆ je zvanično imenovan za predsjednika Kriznog štaba opštine Prijedor.
Optuženi Milomir STAKIĆ je bio uključen u planiranje i uspostavljanje paralelne srpske vlasti, kriznog štaba i policije u Prijedoru u okviru priprema za preuzimanje vlasti silom. U svojim ulogama iznesenima u paragrafu 22. gore, Milomir STAKIĆ je podsticao te na druge načine pomagao i podržavao počinjenje zločina počinjenih u opštini Prijedor. Milomir STAKIĆ je organizovao i podupirao strukture opštinske vlasti koje su vodile kampanju progona upravljenu protiv nesrpskog stanovništva. Ta kampanja je uključivala nametanje životnih uslova koji će nesrpsko stanovništvo prisiliti da napusti to područje, kao i deportacije i prisilno istjerivanje.
Milomir STAKIĆ je učestvovao u radu Kriznog štaba i aktivno izvršavao svoje dužnosti predsjednika. Predsjedavao je sastancima Kriznog štaba i potpisao većinu naređenja/odluka koje je Krizni štab izdao. Ta naređenja/odluke uključivali su naređenje o otvaranju zatočeničkih logora Omarska i Keraterm, a čija je glavna namjena bio progon nesrpskog stanovništva, prekid radnog odnosa za sva lica zatočena u logorima Omarska i Keraterm, te zabranjivanje pojedinačnog puštanja zatočenika na slobodu. Mjesna policija i snage TO-a su sprovodile tu odluku i naređenja Kriznog štaba, te Krizni štab izvještavale o svome radu.
Uhapšen 23. marta 2001. (u Srbiji).
Prebačen na MKSJ 23. marta 2001.
Prvo stupanje pred Sud: 28. marta 2001.
Optužnica ("Prijedor")
U optužnici se navodi da su 30. aprila 1992. snage policije i vojske preuzele fizičku kontrolu nad Prijedorom. Nakon nasilnog zauzimanja grada, krizni štab Srpske Demokratske Stranke (SDS) je nametnuo stroge restriktivne mjere nesrpskom stanovništvu, pogotovo bosanskim Muslimanima i bosanskim Hrvatima. Početkom maja 1992. snage bosanskih Srba su poduzele intenzivne i opsežne napade na područja na kojima su živjeli bosanski Muslimani i bosanski Hrvati. Navodi se da su mnogi bosanski Muslimani i bosanski Hrvati koji su preživjeli napade uhapšeni i premješteni u pritvorske objekte u okolini opštine Prijedor koje je uspostavio i kojima je rukovodio krizni štab. Navodi se da su u ovim logorima mnogi zatočenici, pogotovo istaknuti pojedinci, kao na primjer intelektualci, stručnjaci, privredni, politički i vjerski lideri, bili mučeni, ubijeni i izloženi drugim nečovječnim postupcima od strane snaga bosanskih Srba ili osoba pod njihovom kontrolom. U periodu od maja do avgusta 1992. stotine zatočenika je ubijeno.
Dana 30. aprila 1992., nakon što je SDS preuzeo vlast u Prijedoru, Milomir Stakić je postao predsjednik Skupštine opštine i predsjednik Opštinskog vijeća za narodnu odbranu. On je 20. maja 1992. zvanično imenovan za predsjednika opštinskog Kriznog štaba.
Optužbe
Milomir Stakić se tereti na osnovu lične krivične odgovornosti (član 7(1) Statuta) i krivične odgovornosti nadređenog (član 7(3) Statuta) u:
· dvije tačke za genocid (član 4 Statuta - genocid; ili, alternativno saučesništvo u genocidu),
· pet tačaka za zločine protiv čovječnosti (član 5 Statuta - ubistvo; istrebljenje; progoni; protjerivanje; nečovječno ponašanje), i
· jednoj tački za kršenja zakona i običaja ratovanja (član 3 Statuta - ubistvo).
Presuda je izrečena 31. jula 2003.
Milomir Stakić je proglašen kriv po četri tačke za zločine protiv čovječnosti i po jednoj tački za kršenje zakona i običaja ratovanja. Osuđen je na doživotni zatvor.
|
|
| Komentari |
|
Nema upisanih komentara.
|
|
| Upiši Komentar |
|
Moraš se logovati da upišeš komentar.
|
|
| Ocjene |
|
Ocjenjivanje je dopušteno samo članovima.
Registruj se ili se loguj da bi mogao[la] ocijenjivati.
Nema ocjena.
|
|
|