|
|
| Kapetan Dragan mogao bi odgovarati i za zločine koji su počinjeni u Zvorniku i Bijeljini |
Za Draganom Vasiljkovićem, poznatim pod ratnim nadimkom Kapetan Dragan Županijski sud u Šibeniku izdao je međunarodnu tjeralicu, odredio mjeru pritvora i provođenje istrage zbog sumnje da je počinio ratne zločine u Kninskoj krajini i u Bosni i Hercegovini
Kapetan Dragan mogao bi odgovarati i za zločine koji su počinjeni u Zvorniku i Bijeljini
Piše Mehmed Pargan
 S obzirom da je Tužilaštvo za ratne zločine u Beogradu u suđenju „zvorničkoj šestorci“ već dobilo informaciju o prisustvu Kapetana Dragana u Zvorniku i sudjelovanju u pljačkanju, koje je moglo ili je prouzročilo odlazak Bošnjaka iz Diviča, za očekivati je da bi se u drugoj fazi ovoga procesa moglo desiti da proširenjem optužnice uz desetak osoba iz Zvornika, obuhvati i sam Dragan Vasiljković.
Drugoga dana nove 2006. godine Županijski sud u Šibeniku odredio je mjeru jednomjesečnoga pritvora i provođenje istrage protiv Dragana Vasiljkovića, poznatoga na prostorima bivše Jugoslavije po ratnom nadimku Kapetan Dragan, zbog osnovane sumnje da je počinio ratne zločine na prostoru Hrvatske. Pedesetjednogodišnji Vasiljković tereti se da je u junu i julu 1991. godine u zatvoru na kninskoj tvrđavi mučio i ubijao zarobljene pripadnike Hrvatske vojske i policije. Također, Državno odvjetništvo Hrvatske raspolaže informacijama da je Kapetan Dragan sa jedinicom Kninđe zločine počinio i u februaru 1993. u Bruškoj kod Benkovca, te je kao komandant jedinica za posebne namjene u julu 1991. u Glini, u dogovoru sa komandantom tenkovske jedinice JNA, izradio plan napada i zauzimanja glinske Policijske stanice, prigradskog naselja Jukinca te sela Gornji i Donji Viduševac. U toku ovga napada oštećene su i uništene civilne zgrade u ovim naseljima, stanovništvo je natjerano u zbijeg, opljačkana im je imovina, veliki broj civila je ubijen ili ranjen, a među njima bio je i jedan strani novinar. U to vrijeme Vasiljković je bio na čelu nastavnoga centra za obuku pripadnika paravojne formacije Alfa, poznate kao i jedinica Kninđe, odnosno Crvene beretke, a kasnije u BiH i Beli orlovi. Vasiljkoviću je u skladu sa važećim hrvatskim zakonima određen jednomjesečni pritvor jer je on u ovom trenutku nedostupan vlastima u Hrvatskoj i tretira se kao da je u bjekstvu. Kako stoji na zvaničnoj internet stranici Državnog odvjetništva „pritvor mu je određen radi raspisivanja međunarodne tjeralice, jer se bez donošenja rješenja o pritvoru osumnjičenog ona ne može raspisati“.
Mediji u Hrvatskoj raspolažu informacijama da bi se Vasiljkoviću kao temelj optužnice mogli iskoristiti audio-zapisi prisluškivanih razgovora koje je on obavljao 1993. godine sa pripadnicima svoje jedinice u selu Škabrnju u Kninskoj krajini. Tom prilikom Kapetan Dragan je, prema ovim dokazima, koje odnedavno posjeduje i Državno odvjetništvo Hrvatske, naredio svojim vojnicima da ne vode žive hrvatske vojnike, već da ih na licu mjesta ubijaju. U periodu od 17. do 23. marta 1993. godine na ovaj način je usmrćeno šest hrvatskih vojnika čija su tijela kasnije razmijenjena.
 Odluka hrvatskih vlasti da podignu optužnicu protiv Vasiljkovića, te da mu nakon toga odrede pritvor i raspišu međunarodnu potjernicu, vratila je slučaj Kapetan Dragan, čini se na početak, odakle je sve i krenulo, u septembu prošle godine kada je australski časopis The Australian objavio priču o Danielu Snedenu, odnosno Kapetanu Draganu, (koji je pod ovim identitetom boravio u Australiji radeći kao instruktor golfa i rezervni oficir australijske vojske) optužujući ga da je sa svojom jedinicom u BiH i Hrvatskoj počinio okrutne zločine. Tada se Vasiljković oglasio tvrdeći da se radi o izmišljotinama i da je spreman doći u Hrvatsku kako bi se suočio sa onima koji ga optužuju: „Ne vidim da je potrebna 'akcija' tolikih razmjera da me se dovede u Lijepu vam vašu. Nudim vam lakši, brži i sigurniji put. Jednostavno napišite poluozbiljnu optužbu, jer je ozbiljnu nemoguće napisati protiv mene, uplatite mi povratnu avionsku kartu i osigurajte vizu i ja ću vrlo rado doći kako bih odgovorio na pitanja koja vas zanimaju“, napisao je u e-mail poruci Vasiljković hrvatskoj ministrici pravde Vesni Škare-Ožbolt, preuzevši potpunu inicijativu. Da bi pojačao svoje tvrdnje Vasiljković je čak ponovio kako on nema veze sa zločinima u BiH i Hrvatskoj, jer „da sam bio kriv ostavili bi me u Hagu kada sam bio svedok na suđenju Miloševiću“.
Kada je Vasiljković jednom bacio lopticu hrvatskoj Vladi, očekivalo se da uskoro usljedi povratni udarac i ministrica Škare-Ožbolt odlučila je ne samo platiti avionsku kartu Vasiljkoviću (ali ne povratnu) već zatražiti od australske Vlade, čiji je on državljanin, da ga isporuči Hrvatskoj. „Prvo što sam napravio kad sam se vratio u Australiju bila je prijava vlastima. Spreman sam se okladiti u sve što posjedujem da me australska vlada neće izručiti Hrvatskoj“, poručio je on hrvatskoj Vladi, ponovno bleferski koristeći snagu medija, koji su njegov slučaj u Australiji podigli na nevjerovatan nivo.
 Interesantno je da „akciju“ hrvatskih vlasti da se Vasiljković optuži, pritvori i da mu, nakon provedene istrage bude suđeno nije niko u bosanskohercegovačkom pravosuđu iskoristio za potpuno razotkrivanje Vasiljkovića i njegovih jedinica u ratu u našoj zemlji. Sama ministrica Škare-Ožbolt kazala je medijima da posjeduje dokaze o sudjelovanju Vasiljkovića u zločinačkom poduhvatu u Kninu, Benkovcu i drugim gradovima Hrvatske, ali i u Bijeljini u BiH. Do danas ova informacija u Tužilaštvu BiH, kao ni na nižim nivoima nije naišla na „razumijevanje“ niti je zaintrigirala bilo koga da je istraži. Sve do trenutka kada je hrvatska ministrica pravde pomenula Vasiljkovićevo sudjelovanje u okupaciji Bijeljine u BiH niko nije raspoalago tom informacijom.
Trinaest godina je važilo uvjerenje da je Bijeljinu, Zvornik, a kasnije i preostale podrinjske gradove okupirao sam Željko Ražnjatović Arkan sa svojih sedamdesetak momaka, međutim, radi se o dobro koordiniranoj akciji iz Službe državne bezbednosti (SDB) iz Beograda u kojoj su sudjelovali pripadnici Arkanovih tigrova, ali i uvježbani veterani rata u Hrvatskoj, pripadnici Jedinice za specijalne operacije SDB-a, kojom je u lancu komandovanja nakon Jovice Stanišića, Frenkija Simatovića i drugih visokih oficira, operativno na terenu rukovodio upravo Dragan Vasiljković - Kapetan Dragan, te Milorad Ulemek Legija.
Podsjetimo, Vasiljković je na suđenju Slobodanu Miloševiću, gdje se pojavio kao svjedok, rekao kako nije boravio u BiH tokom posljednjega rata. Zaista, izuzetno je malo dokaza koji govore o njegovom prisustvu. Tek je nedavno, na suđenju u Beogradu, koje se u slučaju „zvornička šestorka“ pred Specijalnim sudom za ratne zločine, vodi protiv Branka Grujića i Branka Popovića, te četvorice pripadnika Žutih osa, rečeno kako je Vasiljković boravio u Zvorniku u vrijeme kada su se u ovom gradu desili najveći zločini. Tadašnji predsjednik privremene Vlade u ovom gradu, optuženi Branko Grujić, kazao je kako su pripadnici jedinice Kapetana Dragana opljačkali prigradsko visoko-urbano naselje Divič i sva dobra prevezli u Srbiju. Grujić međutim nije govorio da li je upravo Vasiljkovićeva jedinica počinila zločine nad mještanima Diviča. On je također kazao kako je Vasiljković imao u Diviču svoj nastavni centar za obuku i da su vlasti Zvornika finansirale i logistički obezbjeđivale taj kamp.
Također se u intervjuu koji je ratna legenda srpske vojske u Podrinju Milenko Prodanović Mungos (koji se također dovodi u vezu sa počinjenim zločinima u Podrinju) dao listu Zvorničke pešadijske brigade „Drinski“ u maju 1995. godine potvrđuje prisustvo Kapetana Dragana na ovom prostoru i organiziranje obuke, po principu kako je to funkcioniralo i u Kninskoj Krajini. Prema njegovoj tvrdnji iz diverzantskih jedinica odabirano je jezgro najboljih boraca i oni su odlazili na tronedjeljnu obuku, tako da je svaki od njih nakon obuke mogao preuzeti i svoju jedinicu, ali i datu jedinicu u slučaju da tokom borbe pogine komandant, odnosno komandir jedinice. Mungos u intervjuu Drinskom kaže: „Krajem juna '92. odabirem grupu najboljih boraca i odlazimo u Skelane na obuku kod Kapetana Dragana. Nakon mesec dana obuke vraćamo se u Bratunac zajedno sa pokojnim Boškom Neškovićem zvanim Crveni, gdje odabirem još jednu grupu boraca...“
Boško Nešković Crveni, također je bio u kampu Kapetana Dragana i zahvaljujući upravo toj obuci, on je nakon izuzetnih rezultata pokazanih na obuci osnovao jedinicu „Crvene beretke“. Nešković je poginuo u novembru 1994. godine na Alibegovića kosi kod Bihaća dok je jedinica „Crvene beretke“ ratovala na istoj strani sa jedinicama Fikreta Abdića protiv Petoga korpusa Armije BiH. Interesantno je da je Milenko Prodanović Mungos, kao čovjek koji je stekao povjerenje Kapetana Dragana, poslije rata bio u stalnom kontaktu sa obavještajnim krugovima u Beogradu, a beogradske vlasti tretirale su ga kao pripadnika JSO.
S obzirom da je Tužilaštvo za ratne zločine u Beogradu u suđenju „zvorničkoj šestorci“ već dobilo informaciju o prisustvu Kapetana Dragana u Zvorniku i sudjelovanju u pljačkanju, koje je moglo ili je prouzročilo odlazak Bošnjaka iz Diviča, za očekivati je da bi se u drugoj fazi ovoga procesa moglo desiti da proširenjem optužnice uz desetak osoba iz Zvornika, obuhvati i sam Dragan Vasiljković. Cijeni se da bi to bio mnogo prihvatljiviji razvoj događaja za Beograd nego da se Vasiljkoviću sudi u Zagrebu, odnosno Šibeniku. Uz Vasiljkovića, u optužnici za zločine u Zvorniku, mogao bi biti obuhvaćen i Miloš Pantelić, načelnik SJB Zvornik u aprilu 1992. godine, poznat po tome da je bio prvi čovjek združenih policijskih snaga 1981. godine na Kosovu. Također, očekuje se da će optužnica obuhvatiti zločine u Bijelom Potoku gdje je u jednom danu zarobljeno i nakon toga ubijeno najmanje 760 civila, kao i zločine u Snagovu, Kamenici, logor Liplje itd. Vjeruje se da će na listi optuženih biti: Jovo Mijatović, zatim aktualni poslanik u Narodnoj Skupštini RS Jovan Mitrović, zvornički tajkun Dragan Spasojević, zatim Stevo Radić i neizbježni Marinko Vasilić. Vjerovatno će tek u slučaju da optuženičku klupu ugledaju ove osobe, uloga Kapetana Dragana biti potpuno rasvijetljena, kao i hiljade ubistava civila u Zvorniku, Bijeljini i drugim gradovima Podrinja.
|
|
|
Kolumna
