|
|
| Presuda donesena bez uvida u ratnu arhivu Srbije |
"New York Times" ukazao na propuste Haga
Presuda donesena bez uvida u ratnu arhivu Srbije
Tribunalu za ratne zločine u Hagu u proljeće 2003. godine, tokom suđenja Slobodanu Miloševiću, pristigle su stotine dokumenata s oznakom "Odbrana. Državna tajna. Strogo povjerljivo".
Tajna dokumentacija koja sadrži zapisnike s ratnih sastanaka jugoslavenskih političara i vojnih lidera obećavala je najbolji uvid u ulogu Srbije u ratu u BiH od 1992. do 1995. godine. Ali, postojala je i zamka. Srbiji, nasljednici Jugoslavije, Tribunal je obećao da će dijelovi arhivske dokumentacije biti držani dalje od očiju javnosti, piše jučer list "New York Times" (NYT).
Kritike sudija
Sada pravnici i ostali koji su bili uključeni u čuvanje tajnosti ove dokumentacije navode da je u tom periodu Beograd postavio potpuno jasan cilj: držati kompletnu vojnu arhivu dalje od Međunaronog suda pravde, pred kojim je BiH optužila Srbiju za genocid. I, tvrde oni, Beograd je postigao svoj cilj u februaru, kada je Sud saopćio presudu prema kojoj Srbija nije kriva za genocid.
Kako navodi list, pravnici koji su intervjuirani u Hagu i Beogradu izjavili su da je presuda mogla biti drugačija da je Sud izvršio jači pritisak radi pristupanja kompletnoj arhivi. Sud je odbio i zahtjev bh. Strane, koja je tražila kompletnu dokumentaciju, tvrdeći kako u materijalu Tribunala postoji obimna dokazna dokumentacija. Presuda sadrži i priznanje da 15 sudija nije vidjelo cenzuriranu arhivu.
Dvojica sudija i sami su kritizirali ovaj propust i izrazili neslaganje. Jedan od njih, potpredsjednik Suda, Aun Šaukat el-Hasauneh (Awn Shawkat al Khasawneh) iz Jordana, napisao je da je "nažalost, Sud napravio propust jer nije djelovao u tom smislu", dodajući kako su "sasvim normalna očekivanja da bi ovi dokumenti bacili novo svjetlo na ključna pitanja."
NYT podsjeća da je, kao dio presude, Sud naveo da masakr nad skoro 8.000 Bošnjaka - muškaraca i dječaka u Srebrenici - predstavlja genocid koji su počinili bosanski Srbi, ali da Sudu nedostaje dokaz da su oni djelovali po "naredbi" ili "efektivnoj kontroli" Srbije.
Poznati detalji
Presuda je izazvala čuđenje zbog toga što su detalji o uključenosti srpskih vojnih snaga već bili poznati iz dokaza predočenih tokom ranijih slučajeva koji su rješavani pred Haškim tribunalom.
Pravni eksperti koji su vidjeli arhivske dokumente, prema pisanju lista, tvrde da oni ukazuju na mnogo direktniju kontrolu i naredbe Srbije. Navode kako dokumentacija dokazuje da su srpske snage, uključujući policiju, odigrale značajnu ulogu u preuzimanju Srebrenice i u pripremama za masakr koji je tamo izvršen.
Necenzurirani dijelovi arhivske dokumentacije dobiveni iz "The New York Timesa" sadrže zapisnike sa sjednica održanih između 1993. i 1995. godine u Beogradu. Njima su prisustvovali predsjednici tadašnje Jugoslavije, njenih država Srbije i Crne Gore i najviša vojna komanda, uključujući generala Ratka Mladića, vođu bosanskih Srba, koji je optužen za genocid i koji je još u bijegu.
Pismo podrške Karle del Ponte
Kada su se beogradski pravnici susreli sa sudijama Tribunala kako bi zatražili da se sačuva tajnost njihovih arhivskih dokumenata, dobili su pismo podrške glavne tužiteljice Karle del Ponte (Carla).
Ona je, kako prenosi NYT, potvrdila da je u maju 2003. godine poslala pismo Goranu Svilanoviću, bivšem ministru vanjskih poslova Srbije, u kojem ga je obavijestila da će prihvatiti pečaćenje "opravdanih/povjerljivih" dijelova dokaznog materijala.
Avaz, 09.04.2007.
|
|
|
Kolumna
